VOLONTIRANJE

ŠTO JE VOLONTIRANJE?

Što je volontiranje?

Volontiranje je dobrovoljni angažman pojedinca, koji se zasniva na dobroj volji, aktivizmu i solidarnosti. Volontirati se može u različitim granama koje nisu isključivo vezane uz vlastitu struku, a volontiranje doprinosi samom volonteru/ki u vidu osobnog rasta, razvoja socijalnih vještina te aktivnog društvenog sudjelovanja. Zakon o volonterstvu prepoznaje i definira volontiranje kao „dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit bez potraživanja imovinske koristi“. Jedini preduvjet za volontiranje je dobra volja; volontiranje ne poznaje gornju dobnu granicu, status (ne)zaposlenosti, spol, akademski stupanj i sl. Motivacija za volontiranje nalazi se u samim volonterima/kama, a u literaturi se navodi šest glavnih motiva za volontiranje: vrijednosti, razumijevanje ljudi kojima se pomaže, karijera, društvo, poštovanje i zaštita (od negativnih osjećaja krivnje ili osamljenosti). Volontiranje može biti dugotrajno ili kratkotrajno; DUGOTRAJNO VOLONTIRANJE je ono koje volonter obavlja redovito i kontinuirano, najmanje dva puta mjesečno u razdoblju od najmanje tri mjeseca bez prekida, a KRATKOTRAJNO VOLONTIRANJE može biti jednokratno ili povremeno u ograničenom vremenskom periodu. Važno je naglasiti da volontirati može svaka osoba starija od 15 godina, a volontiranje osoba mlađih od 15 godina omogućeno je odgojem za volontiranje kroz odgojno-obrazovne institucije. Ako je osoba maloljetna, može volontirati uz pisano odobrenje roditelja/skrbnika. Dob, obrazovanje i status razlikuju se od sredine do sredine, ali ono što je zajedničko svim volonterima jesu: • ISKRENOST u želji za pomaganjem, • OSJETLJIVOST za vrstu i način rada organizacije u kojoj se volontira, • ODGOVORNOST za zadatak koji se prihvati, • POŠTOVANJE privatnosti organizacije i njezinih članova, • STRPLJENJE u odnosu prema drugim članovima, volonterima, zaposlenicima, • SPOSOBNOST prihvaćanja prilike za pružanjem pomoći, • SURADNJA i volja u poštovanju individualnih razlika. * S ciljem zaštite volontera/ki 2007. godine donesen je Zakon o volonterstvu kojim su propisana PRAVA I OBAVEZE VOLONTERA.

PRAVA

- Da se smatraju suradnicima, a ne besplatnom pomoći. - Da dobiju opis posla. - Da imaju sebi prilagođen i koristan zadatak. - Da upoznaju organizaciju - misiju, ljude i programe. - Da sudjeluju u aktivnostima. - Da im se osigura kvalitetna obuka. - Da imaju odgovarajuće uvjete rada. - Da ih se savjetuje i usmjerava kada je to potrebno. - Da su saslušani i da sudjeluju u planiranju. - Da su izloženi raznolikim iskustvima. - Da im se oda priznanje kroz napredovanja i nagrade. - Da im se zahvali za njihov angažman. - Da prime brz odgovor i povratne informacije. - Da je volontersko vrijeme mudro iskorišteno. - Da su im objašnjeni rizici. - Da im se brzo uzvrate telefonski pozivi. OBAVEZE - Da prihvate samo zadatke koje mogu obaviti. - Da poštuju ukazano im povjerenje. - Da poštuju stručne stavove, metode, itd. - Da se drže pravila ogranizacije. - Da obave zadatke odgovorno i u dogovorenim rokovima. - Da izraze vlastite granice. VOLONTERSKA KNJIŽICA - dokument koji služi za evidenciju volonterskih angažmana i edukacija u kojima je volonter/ka sudjelovao/la. Navedene podatke volonteri/ke mogu koristiti prilikom sljedećeg prijavljivanja na volontiranje kao i u životopisu prilikom slanja molbi za posao. Volonterska knjižica omogućuje dokumentiranje većeg broja volonterskih iskustava ostvarenih kod različitih organizatora volontiranja. UGOVOR O VOLONTIRANJU se sklapa između volontera/ke i organizatora volontiranja. Ugovor o volontiranju može se zaključiti usmeno, a na zahtjev volontera, organizator volontiranja dužan je izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Volonter i organizator volontiranja ugovaraju međusobna prava i obveze i specifičnosti potrebne za pojedinačnu volontersku aktivnost ili pružanje pojedine volonterske usluge. POTVRDA O KOMPETENCIJAMA STEČENIM KROZ VOLONTIRANJE - dokument kojim se opisuju aktivnosti/zadaci volontera kao i što je volonter/ka naučio/la tijekom volontiranja. Potvrdu o kompetencijama mogu dobiti sve osobe koje su u dugoročnom volonterskom angažmanu, tj. volontiraju redovito i kontinuirano, najmanje dva puta mjesečno u razdoblju od najmanje tri mjeseca bez prekida. JESTE LI ZNALI?

• Volonter u Republici Hrvatskoj može tražiti od organizatora volontiranja pisanu potvrdu o volontiranju. Potvrda o volontiranju mora sadržavati sljedeće informacije: osobne podatke o volonterki ili volonteru, podatke o vremenu volontiranja, o edukaciji, kratak opis volonterskih aktivnosti te ostale specifičnosti pojedinog oblika volontiranja. Kao pisana potvrda može poslužiti i volonterska knjižica jer u sebi sadržava mogućnost bilježenja svih podataka propisanih Zakonom o volonterstvu.

• Prema Zakonu o volonterstvu, volonterska je knjižica priznata kao jedan od alata za evidentiranje volonterskog doprinosa pojedinaca. Svaki volonter može dobiti volontersku knjižicu od svog organizatora volontiranja ili u regionalnom/lokalnom volonterskom centru.
Na volonterov zahtjev organizator volontiranja dužan je izdati Potvrdu o kompetencijama stečenim kroz volontiranje ako je bila riječ o dugotrajnom volontiranju. Potvrda se izdaje:
– u svrhu osobnog razvoja – određivanje osobnih interesa, talenata, povezivanje sa životnim ciljevima,
– radi profesionalnog razvoja – znanje i vještine stečene volontiranjem koje mogu koristiti na tržištu rada i pridonijeti promjeni profesije,
– u svrhu dobivanja dodatka diplomi (dopunske isprave o studiju) – dokument koji opisuje znanja i vještine koje su stekle osobe s visokom stručnom spremom, a koji upotpunjuje informacije sadržane u službenim svjedodžbama i diplomama, čineći ih razumljivijim, osobito poslodavcima i institucijama izvan zemlje u kojoj su izdani,
– u svrhu daljnjeg nastavka obrazovanja – što može biti posebno zanimljivo za srednjoškolce koji tijekom školovanja volontiraju, a planiraju dalje nastaviti obrazovanje,
– u svrhu nastavka volonterskog angažmana – procjena kompetencija pomaže za određivanje područja budućih volonterskih angažmana*.
* (preuzeto iz priručnika ''Generacija za V - priručnik o volontiranju za srednjoškolce'' (2014.))

Inkluzivno volontiranje

Zakonom o volontiranju u Republici Hrvatskoj propisano je da je volontiranje dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit…, bez postojanja uvjeta isplate, novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi.
Volontiranje može biti dugortrajno ili kratkotrajno; DUGOTRAJNO VOLONTIRANJE je ono koje volonter obavlja redovito i kontinuirano, na tjednoj osnovi u razdoblju od najmanje tri mjeseca bez prekida, a KRATKOTRAJNO VOLONTIRANJE može biti jednokratno ili povremeno u ograničenom vremenskom periodu.

Važno je naglasiti da volontirati može svaka osoba starija od 15 godina, a volontiranje osoba mlađih od 15 godina omogućeno je odgojem za volontiranje kroz odgojno-obrazovne institucije.

Dob, obrazovanje i status razlikuju se od sredine do sredine, ali ono što je zajedničko svim volonterima jesu:
• ISKRENOST u želji za pomaganjem,
• OSJETLJIVOST za vrstu i način rada organizacije u kojoj se volontira,
• ODGOVORNOST za zadatak koji se prihvati,
• POŠTOVANJE privatnosti organizacije i njezinih članova,
• STRPLJENJE u odnosu prema drugim članovima, volonterima, zaposlenicima,
• SPOSOBNOST prihvaćanja prilike za pružanjem pomoći,
• SURADNJA i volja u poštovanju individualnih razlika. *

Ideja volonterstva zasniva se na načelima dobrovoljnosti, neplaćenosti i solidarnosti. Volonterstvo treba biti inkluzivno, odnosno, volontiranje treba biti omogućeno svima koji žele volontirati. Pravo na volontiranje se ne smije uskratiti ni jednoj osobi, bez obzira na njeno porijeklo, dob, etničku pripadnost, seksualnu orijentaciju, socijalni status ili bilo koju drugo obilježje. Volonter je pojedinac, ‘fizička osoba’ a ne skupina , udruženje ili pravni subjekt.

Ipak ,pripadnike socijalno isključenih skupina (manjine, nezaposlene osobe, migranti, osobe s teškoćama, starije osobe,…) obično se percipira kao korisnike volontiranja i primatelje volonterskih usluga a ne u ulozi volontera. Pružajući priliku za volontiranje pripadnicima socijalno isključenih skupina ovim osobama se pruža prilika da smanje štetne posljedice socijalne isključenosti, da pomognu drugima ali i sebi.

Kroz pojam „socijalno isključene osobe“ treba promatrati sve osobe koje žele sudjelovati u normalnim aktivnostima građana društva, a kojima je to sudjelovanje onemogućeno čimbenicima koji su izvan njihove kontrole.

Važno je u ovom kontekstu sagledati i osobe koje ne žele sudjelovati u normalnim aktivnostima građana društva. Razloga tomu je što je samoisključenost opasna po društvo stoga što dovodi u pitanje dvije važne društvene vrednote: socijalnu pravdu i solidarnost.

Socijalna uključenost, ili inkluzija, je proces kojim se nastoji da svatko može ispuniti puni potencijal u životu bez obzira na svoje okolnosti i iskustvo. Inkluzija je način ublažavanja i uklanjanjanja socijalne isključenosti. Ideja inkluzivnog volonterstva predstavlja promjenu osnovne pretpostavke po kojoj se socijalno isključene osobe obično vide kao korisnici volonterskih usluga, u pretpostavku po kojoj ovi pojedinci preuzimaju ulogu društveno korisnih članova društva, doprinositelja i davatelja. Ovako se stvara prilika da pojedinci koji su socijalno isključeni postanu pružatelji usluga sebi jednakima. Ideja inkluzivnog volonterstva predstavlja promijenu osnovne pretpostavke po kojoj se socijalno isključene osobe obično vide kao korisnici volonterskih usluga, u pretpostavku po kojoj ovi pojedinci preuzimaju ulogu društveno korisnih članova društva, doprinositelja i davatelja.”

Inkluzivno volonterstvo, osim dobrobiti za volontere, stvara dobrobit i za organizacije, zajednicu i društvo u cjelini.

Najvažnije dobrobiti inkluzivnog volonterstva, za volontere, su: kraj osobne izolacije, proširenje socijalnih mreža, smanjenje osamljenosti, povećano samopoštovanje i samopouzdanje, razvijanje novih vještina, povećanje zapošljivosti i osjećaj aktivnog sudjelovanja u društvu.

Dobrobiti organizacija od inkluzivnog volonterstva su višekratne. Nabrojati ćemo samo neke: pripadnici socijalno isključenih skupina predstavljaju važnu vezu organizacije i zajednice, daju legitimitet organizaciji, označuju njenu vrijednost čime organizacija profitira u smislu lakšeg regrutiranja daljnjih resursa.

Inkluzivnim volonterstvom ojačava se i sama zajednica: osnažuje se socijalni kapital, omogućava se pružanje usluga koje bi inače bile skupe , povećava se raznolikost, socijalna kohezija, kvaliteta života a smanjuje se isključenost, predrasude, diskriminacija, otuđenje i destruktivno djelovanje.

Problem inkluzivnog volonterstva je da na deklarativnoj razini svaki pojedinac ima pravo na volontiranje, no u praksi se to ne pokazuje takvim. Inkluzivno volonterstvo stvara dobrobit za pojedinca, zajednicu i društvo u cijelini. Svaki pojedinac ima kvalitete kojima može pridonijeti zajednici. Potrebno je pružiti priliku.

* (preuzeto iz priručnika ” Generacija za V – priručnik o volontiranju za srednjoškolce” (2014) )

Korporativno volontiranje

Pojam „korporativno volontiranje“ odnosi se na volonterske akcije zaposlenika neke tvrtke koji se odvija u radno vrijeme ili u organizaciji tvrtke u kojem rade. Postoji nekoliko oblika korporativnog djelovanja a najčešći je oblik grupne akcije. Ovakve volonterske akcije mogu biti dugoročne ili jednokratne.

Korporativno volontiranje je dio društveno odgovornog poslovanja tvrtke. Aktivnosti koje volonterski obavljaju zaposlenici poduzeća ne moraju biti nužno usko povezane sa djelatnošću tvrtke već se tu radi o djelovanju u zajednici u kojoj tvrtka posluje te odgovaranje na trenutne potrebe zajednice.

Aktivnosti koje se provode planiranju, organiziraju i izvršavaju zaposlenici tvrtke a odobrene su od strane menadžmenta. Provedene aktivnosti stvaraju korist tvrtki, zaposlenicima i zajednici.

Osnovne vrijednosti ideje korporativnog volonterstva su solidarnost, tolerancija i odgovornost prema zajednici.

Nekoliko je razloga zašto tvrtka potiče i podržava korporativno volontiranje; povrat ulaganja u zajednici u kojoj tvrtka djeluje, promicanje imidža tvrtke , podizanje zadovoljstva zaposlenika i njihovo angažiranje u lokalnoj zajednici, povećanje kohezije među suradnicima. Kao najveću prednost ovakvog volontiranja poslodavci ističu razvijanje timskog duha i saznanje da ste nekome pomogli. Angažman zaposlenika u obliku korporativnog volonterstva u zajednici prepoznaje se kao prepoznatljiva karakteristika tvrtke što povećava vrijednost tvrtke i čini je različitom od drugih tvrtki, pogotovo konkurencije. Osim boljitka za lokalnu zajednicu, različite tvrtke su prepoznale da njihovi programi korporativnog volontiranja utječu na stvaranje bolje radne atmosfere u tvrtki, te da se na ovaj način stvara više mogućnosti i pogodnosti za zaposlenike. Pokazalo se da korporativno volotiranje direktno utječe na lojalnost zaposlenika tvrtki u kojem rade, na produktivnost, smanjenje troškova, povećanje ugleda tvrtke i da dovodi do povećanja profitabilnosti. Također, pokazalo se da aktivnosti koje se provode kroz programe korporativnog volonterstva direktno utječu na povećanje svijesti građana, partnera i ulagača koji su ciljana skupina tvrtke i proizvoda tvrtke; rezultat je veća lojalnost istih te utjecaj na prodaju.

Korporativni volonterski programi utječu na povećanje morala zaposlenih, pružajući im mogućnost interakcije na drugačiji način, van radnog mjesta. Već je rečeno kako je jedan od glavnih prednosti korporativnog volontiranja razvijanje timskog duha; kroz korporativno volontiranje pojedinci uče kako da bolje rade zajedno, kako da postignu zajednički cilj ili završe određeni zadatak. Prednost ovakvog načina rada jest da se kroz ovakve programe može kod zaposlenika izgraditi i usavršiti različite profesionalne i liderske vještine poput planiranja, organiziranja, komunikacije, upravljanja vremenom rješavanja problema, donošenja odluka.

Neke tvrtke imaju definiranu vrijednost i značaj korporativnog volonterstva u razvojnim dokumentima tvrtke. Na taj način se pokazuje svijesnost tvrtke o vrijednostima volonterskih aktivnosti.

Istraživanje portala MojPosao pokazalo je da tri četvrtine ispitanika koje u tvrtki imaju organiziran teambuilding žele da je on organiziran kao korporativno volontiranje. 83% njihovih poslodavaca dijeli njihovo mišljenje.

Ukratko: korporativno volontiranje stvara vrijednost zajednici ali, možda još i više, tvrtki koja se upušta u program korporativnog volontiranja.